Drugo jutro u Bangkoku probudili smo se u hotelu!
Pogled iz hotelske sobe na 12- tom katu hotela
Ne nažalost, nije to bila posljedica teškog pijanstva i amnezije kako to obično biva u filmovima :-) Razlog je bio puno prozaičniji. Naime, nakon što smo se prethodnu večer, mrtvi umorni oko 22:30 h vratili u stan koji nam je bio samo privremeni smještaj dok se naš rezervirani stan (navodno) obnavljao preselili smo se kat niže u taj "bolji" stan. Ovo navodno se pokazalo istinitim jer je stan bio nešto manje otrcan i manje prljav nego prvi, ali daleko od toga da je bio obnovljen a kamoli lijep i nov kao na stranici profila na Airbnb-u. S obzirom na umor i kasni sat, još bi to nekako i tolerirali međutim u stanu se naselila kolonija mrava koji su bili posvuda. Na krevetu, uzglavlju kreveta, stolu, kuhinji, cijelom stanu. I opet, s obzirom da smo bili premoreni, nekako bi to tolerirali da je vlasnik iole pokazao namjeru da ih odmah i nekako ukloni, međutim nakon dugih telefonskih pregovora i objašnjavanja shvatio je da je bolje da nas preseli u hotel i spasi se jaakooo loših kritika na Airbnb stranici. Morate znati da su osvrti na smještaj na Airbnb-u jako važni i mogu biti presudni u tome hoćete li se na nekretnini koju iznajmljujete obogatiti ili ćete se početi baviti nečim drugim. Što vam bolje ide. I tako smo o vlasnikovom trošku, završili u sasvim pristojnom hotelu, nešto dalje od centra ali to se kasnije u danu pokazalo kao sretna okolnost.
Dakle taj drugi dan, u nedjelju odlučili smo posjetiti najveću tržnicu na Tajlandu i jednu od najvećih u svijetu - Chatuchak market, ujedno, među lokalnim stanovništvom znan i kao Jatujak ili J.J. . Površina tržnice proteže se na preko 140 000 kvadratnih metara, ima preko 8000 štandova i prodajnih mjesta a vikendom (kada većina tržnice jedino i radi) posjeti ga preko 200 000 ljudi. Podijeljen je u 27 sektora i tamo možete kupiti doslovno sve. Odjeću, obuću, antikvitete, keramiku, detalje za dom, hranu, povrće, voće pa čak i kućne ljubimce. Taj dio s kućnim ljubimcima smo preskočili.
Chatuchak market
Od BTS stanice "Mo chit" na kojoj silazite, do ulaza na tržnicu proteže se lijep park u kojem se turisti i domaći izležavaju na travi i nešto jedu i piju. U hladu palmi :-)
Zagrijavanje za ulazak u Chatuchak. Umjesto doručka bacili smo se odmah na ručak koji je bio pripremljen i poslužen u vrlo sumnjivim higijenskim uvjetima ali je bio izvrstan i koštao nas samo oko 30 kn (oba jela)
Jedan od ulaza na tržnicu
S obzirom na ogromnu površinu tržnice savjetujem vam da prilikom obilaska koristite kartu sa planom tržnice jer ćete se inače izgubiti u moru štandova. Mi smo se u početku držali plana i prvo posjetili dio gdje lokalni umjetnici izlažu i prodaju svoje rukotvorine i umjetničke radove. Svaki umjetnik ima svoj mali odjeljak koji mu služi kao prodajni i izložbeni prostor, a nekima i kao atelje. Uglavnom su to već etablirani umjetnici tako da cijene umjetničkih radova mogu biti poprilično visoke.
Grafike (kolaži) sa prepoznatljivim Bangkokškim motivima od kojih smo, nakon prilično očajnog ali uspješnog cjenkanja, i mi kupili jednu...
Oslikavanje tenisica (ali ne startasica :-)) popularno je i ovdje
Nakon tog sektora, i usprkos planu, ipak smo se izgubili u mnoštvu ponude i štandova ali smo se na moje inzistiranje pokušavali zadržati u dijelu gdje se prodaju detalji za dom. Cijene su niže nego inače u što smo se nažalost uvjerili kada je već bilo kasno, tako da ako planirate kupovati
suvenire, kupite ih ovdje pa makar ih onda nosali u koferu po cijeloj zemlji. Usprkos očekivanjima cjenkanje ovdje ne igra neku ulogu, tako da će vam, nakon što vam upute čudan pogled, cijenu spustiti možda za kunu-dvije.
Predivna ručno oslikana keramika
A onda hrana hrana i hrana, koja s obzirom na masovnu zastupljenost na Tajlandu čeka svoj poseban post. Ovo je jedan od tipičnih načina kako se hrana priprema i poslužuje.
Tu sam, već preplavljena vrućinom, hodanjem i svim tim šarenilom prestala fotkati pa smo se onda, kao pravi Hrvati, okrijepili u jednom od kafića, gdje usred dana svira živa muzika
Nakon Chatuchak marketa krenuli smo u Chinatown, dio Bangkoka u kojem većinom žive Kinezi (što nije teško zaključiti iz naziva kvarta). Ukrcali smo se na brod i nakon nekih petnaestak minuta vožnje...
stigli na odredište...
Opet gladni bili smo nabrijani na finu hranu po kojoj je taj kvart poznat (ovaj ulični "restoran" smo sasvim slučajno propustili dok je još radio)...
Ali umjesto hrane i prepunih štandova dočekalo nas je ovo...
Prazne ulice, prepune smeća i raspremljeni štandovi. Naime jedino vrijeme kada u Chinatownu (poznatom po hrani i kupnji jeftinih suvenira) ne možete gotovo ništa pojesti niti kupiti jest nedjelja poslije podne kada se stanovništvo napokon i zasluženo odmara. A mi smo bili tamo baš tada, u nedjelju poslije podne :-(
Sada već ozbiljno živčani i gladni (kad si gladan nisi svoj) sjetili smo se da se u blizini našeg hotela nalazi ogroman noćni shoping centar i bazar "Asiatique"na otvorenom . Vrlo sličan koncept kao u našem Outletu u Začretju ali naravno pedeset puta veći, bogatiji i raskošniji i sa radnim vremenom od 17 h do ponoći. A restorana koliko ti srce želi!
Ogroman kotač koji se vrti (sporo) i iz kojeg se pruža pogled na cijeli Bangkok
Asiatique je nastao obnavljanjem nekadašnjih skladišta robe na pristaništu na rijeci Chao Phraya, a to je početkom 20 stoljeća bilo ključno mjesto iz kojeg se odvijala trgovina i izvoz robe iz Bangkoka.
U spomen na to vrijeme, danas se ovdje nalaze skulpture radnika koji su robu od skladišta do brodova transportirali na leđima
I nakon obilne večere i pivice (koja je usred opće jeftinoće hrane i pića, začudno jedno od skupljih pića na Tajlandu), odlučili smo odmoriti umorne nožice u bazenima prepunim ribica.
Bazen sa ribama koji su uklopili da bude kao dio tuk - tuk-a
Pretpostavljam da je puno vas već čulo i vidjelo ovu vrstu tretmana za uljepšavanje. Dakle noge do koljena uronite u bazen sa ribicama koje onda poput piranja navale na odumrle stanice i kožu sa vaših nogu. Zvuči odurno ali to je zapravo za vas samo jedna vrsta pilinga a istodobno fina hrana za ribe. Osjećaj kada ribice navale je u početku malo neugodan, poput laganog peckanja strujom, ali nakon prvotnog izmicanja i dizanja nogu, taj osjećaj prestane i postane skroz ugodno. Nakon napornog dana i više nego hvale vrijedna relaksacija umornih nogu, a koža vam je nakon toga poput bebine.
Moje prvo čuđenje :-)
U početku ribica je samo nekoliko...
A onda navale i uskoro imate "buce" od ribica :-))
Iskustvo koje definitivno preporučujem i navijam da bazene s takvim ribama dovezu i na Jadran :-)
U idućem postu ukratko o trećem danu u Bangkoku a onda napokon putujemo u plažovite krajolike sa razglednica koji oduzimaju dah :-)
Čitamo se!
Nema komentara:
Objavi komentar